Tata Kusu


Den eigenaren fu den pranasi di ben de ini bakrakondre ben poti driktoro ini Suriname fu sorgu fu den pranasi. Boiti driktoro di e tan ini den pranasi, ini a foto yu ben abi administrateurs di ben sorgu fu den laipondo komoto fu den pranasi kon ini a foto. Den sorgu dati sukru, kakaw, kofi efu tra sani ben go nanga boto na bakrakondre. Ibri pranasi ben abi wan driktoro, wan efu tu skrifiman, wan efu tu basya.
Driktoro, administrateur, skrifiman, alamala ben teki den bakafinga a den fasi. Te a granmasra ini bakrakondre no e kisi someni kakaw, kofi, efu sukru moro, ai go ini Suriname go luku san e pasa nanga en pranasi. Te granmasra de ini Suriname, a si a fasi di ai go ini a pranasi. A granmasra e seni driktoro efu na administrateur gwe, ai teki wan tra driktoro poti ini a pranasi. Efu a granmasra abi wan manpikin, ai seni en manpikin go ini Suriname leki driktoro efu administrateur.
Furu driktoro efu administrateur e teki den bakafinga wan baldadig fasi. Wan administrateur skrifi seni taigi a granmasra fu a pranasi di de ini bakrakondre dati a abi wan nyun ketre fu a miri fanowdu bika uduloso nyan ala a kopro fu a ketre. A ben de so: a administrateur seri a ketre gi wan tra pranasi driktoro.
Ini wan pranasi pe driktoro nanga administrateur ben e wroko makandra nanga bakafinga, wan srafu ben de di abi a koni fu si san e go pasa wiki efu mun na fesi. Te driktoro fu a pranasi sabi taki wan srafu nanga so wan koni de ini a pranasi, driktoro no e gi en hebi ma lekti wroko, bika driktoro sabi taki ai go abi a koni fu a srafu fanowdu. A srafu di ben de wan ziener ben kan puru driktoro ini trobi nanga a granmasra.
Di a srafu Kusu, di ben de wan ziener, wan siman, ben kon leki wan yonguman ini Suriname, a go wroko ini wan sukrupranasi. A bakra di abi Kusu tan dri yari ini Suriname. Di a bakra gudu, a libi a pranasi gi wan administrateur, a go na bakrakondre go nyan en moni. A baka wan yari na administrateur ben teki wan famiri leki driktoro ini a pranasi. Now a administrateur nanga driktoro e wroko makandra. Disi den ben kan du sondro beifi-ati bika na administrateur sabi Kusu de wan bun lukuman.
Wan dei a pasa so. Den srafu di e wroko ini a fabriek si Kusu lon komoto ini a fabriek, a dyompo ini a liba. Driktoro, skrifiman, ala srafu di ben e wroko ini a fabriek denki Kusu kisi wan sortu siki, wan winti di tyari en go trowe ini liba. Alamala libi a wroko, den go te a libakanti go luku san e pasa nanga Kusu. A baka wan afu yuru di no wan sma ben abi a prakseri moro Kusu de a libi, Kusu e kon baka. Den si Kusu e swen go na syoro nanga wan pisi udu na en anu. Bifo wan sma ben kan taki nanga Kusu, a dyompo baka ini liba. Disi Kusu ben du fo tron baka makandra. A laatste tron di Kusu de a syoro, no wan sma sabi pe Kusu go.
A tra dei a ben de feifi yuru mamanten di basya bari wroko ini a pranasi. Den si Kusu a mindri den tra srafu. Den fruwondru bika den no si oten Kusu go a den trawan mindri. Driktoro di si Kusu, di sabi san pasa nanga Kusu, taigi skrifiman seni Kusu kon gi en ini a kantoro. Driktoro aksi Kusu efu a siki. Kusu taki: "Nono, masra, mi no abi siki."
"Yu no e siki? Sanede yu go fo tron ini liba? Pe yu ben de esde neti?"
Kusu luku driktoro fruwondru fasi. A taki: "Driktoro, mi no dyompo ini liba. Mi no ben gwe. Mi ben de ini mi kampu."
Driktoro, di si ala sani, frede fu Kusu. Disi no ben de ala ete. Sani e go pasa di e go meki driktoro e go moro frede fu Kusu. A baka dri dei di Kusu dyompo fo tron baka makandra ini liba, driktoro kisi boskopu taki a pondo di go nanga lai ini a foto sungu. Ala lai lasi, srafu no dede. Fo fu den srafu di ben lo a pondo taki, a ten di a pondo e sungu den si Kusu. Te Kusu no ben de den ben o dede.
Driktoro seni boskopu go ini a foto dati a fruwondru fu yere sowan sani, no taki a pondo sungu, ma den srafu taki a Kusu puru den ini a watra. A ben de a srefi ten di Kusu dyompo fo tron ini liba. A pondo sungu wan tra presi, wan tra liba, sodati driktoro kruderi nanga ensrefi ori Kusu na ai.
A baka tu dei driktoro kari basya. Driktoro taki: "Luku bun san Kusu e du, bika mi denki den srafu bigin frede fu Kusu. Disi kan tya bruya ini a pranasi. Un de fara fu wan srudati-post. Un no kan sabi san kan pasa. Mi wani seni aksi ini a foto fu mi seri Kusu. Basya, san yu denki?"
Driktoro taigi basya so, a wani sabi, a wani yere san a basya e go taki. Basya no piki driktoro, a tan so. Tu wiki pasa. Wan dei basya go taigi driktoro den srafu ini a pranasi e taki makandra taki granmasra di abi a pranasi e go komoto na ini bakrakondre fu kon ini Sranan.
Driktoro luku basya wan fruwondru fasi. Driktoro taki: "Basya, taigi mi a fasi di den nengre sabi èn taki sowan sani. Basya, yu denki a tru san den nengre e taki?"
Basya taki: "Driktoro, mi no kan taki a de so, bika mi no drape. Mi no yere san Kwami ben taki. Adyuba nanga Amba ben drape, den kan taki efu a de so. Heri neti Kwami e ferteri wan Anansi-tori. A kari a nen fu Pempe. Soleki Kwami puru a nen fu Pempe ini en mofo, Kusu hari lesi. A sribi. A baka wan syatu ten Kusu sribi te ai snorku. Den denki na wan sani ben pasa nanga Kusu. Den pruberi wiki Kusu, a sribi dede fasi. Di den srafu si Kusu no e go wiki, Amba, wan umasrafu, taigi den trawan kari basya. Wan srafu taki: 'Un wakti pikinso.' Now Kusu bigin taki ini sribi. Kusu taki: 'Mi e si granmasra ini bakrakondre e gi fesa. Someni bigi misi nanga bigi masra de na a fesa. Den go taki granmasra adyosi, begi granmasra taki den famiri odi ini Sranan. Someni man e tyari wan nanga tu kofru fu granmasra go na sipi na watrasei.'"
Driktoro fruwondru di a yere san basya taki. Kusu taki ini sribi? Granmasra e go kon ini Sranan? A no ben de korostu. Driktoro memre a boto di sungu. A memre fo tron di Kusu dyompo a watra, den fo srafu ini a pondo di taki taki Kusu yepi den, noso den ben o dede.
Wan seiriboto e tan wantu mun, ma son tron dri mun e pasa fu komoto a bakrakondre kon ini Suriname. Driktoro seni aksi administrateur ini a foto efu a yere a granmasra e komoto a bakrakondre fu kon ini Suriname. Administrateur seni taigi driktoro taki a owru bika a no e yere so bun moro. A no sabi notnoti fu granmasra di komoto a bakrakondre. A sma di taigi driktoro granmasra de a boto, a wan lawman.
Driktoro prakseri: "No bribi lei, no bribi tru." Sodati driktoro gi order fu krin a pranasi. Tyenbedi krin. Loos-gotro krin. Kapweri no de moro. Ala futupresi den poti skropu te na driktoro oso. Ini a fabriek ala machine krin. Deilanga umasrafu e krin kopro nanga lampu fu a machine. Kopro fu a machine e brenki aparti fasi.
A baka tu mun di driktoro bigin krin ala sani ini a pranasi, administrateur seni boskopu gi driktoro taki granmasra de ini foto. Sondro boskopu fu a administrateur, driktoro ben sabi, bika dri dei a fesi Kusu taigi den trawan a granmasra e go de eri esi ini foto. Granmasra tan wan wiki ini foto bifo a go ini a pranasi. Granmasra ben tefreide a fasi di a si ala sani ini a pranasi e go bun. Granmasra meki driktoro gi den srafu drank, lika, sukru fu den meki sopi. Granmasra tan dri mun ini Suriname.
Di granmasra gwe baka na bakrakondre, Kusu ben de wan man a tapu en yari kaba. A no ben kan wroko moro. A lasi en krakti, so tu en koni. Wan dei di Kusu de nanga tra srafu na fesi a fabriek, twarfu yuru a gengen ini a fabriek naki, Kusu taki: "Brada nanga sisa, un taki driktoro adyosi gi mi. Mi e gwe fu no drai baka." Furu smoko ben de pe Kusu tanapu. Te nanga tide no wan sma sabi pe Kusu go. A baka someni yari pe Kusu ben tanapu, wan bon gro di ben abi wan enkri froktu nomo. Soleki fa a wan froktu lepi, a fadon, wan trawan de a baka. Disi ben pasa yari yari langa.

Arkiman, a tori stotu te dya. Un tan bun alasei.